Teme

Ovom rubrikom predstavljamo niz tema o Velikom ratu obrađenih kroz raznovrsne članke temeljene na literaturi i arhivskom gradivu. Tim ćemo putem nastojati proširiti znanje o manje poznatim vidovima rata i približiti ga čitateljima. Teme koje obrađujemo bit će: vojni aspekti rata, gospodarske prilike u ratu, svakodnevnica u ratnom vremenu, priče pojedinaca te zanimljivosti.

Austrougarska mornarica u Velikome ratu (I. dio)

Mornari sa predrednota Franz Ferdinand (klase Radetzky) poziraju uz torpedo od 450 mm
(HR-HDA-1426. Zbirka fotografija iz Prvog svjetskog rata)

Akcije na Jadranu tijekom Prvoga svjetskog rata sastojale su se većinom od bombardiranja kopnenih ciljeva, podmorničkoga ratovanja te prepada koje su izvodile manje jedinice (torpiljarke, razarači, lake krstarice). Do većih bitaka nije došlo niti je izveden bilo kakav ozbiljni pokušaj pomorske invazije. Usprkos sekundarnomu karakteru ovoga bojišta u odnosu na atlantsko ili sredozemno, potencijalna prijetnja protivničkih pomorskih snaga ili desanta vezala je znatan broj jedinica svih vrsta na Jadran.

Vojne pripreme, početak rata, mobilizacije i novačenja

Između bitaka
(HR-HDA-1426, Zbirka fotografija Prvog svjetskog rata, br. 2207)
Pripreme za rat od 1906. do 1912. godine
Glavni stožer austrougarskih oružanih snaga, na čijem je čelu bio feldmaršal Franz Conrad von Hötzendorf, razvijao je ratne planove (njem. Kriegsfall, doslovno: ‘slučaj rata’) od 1906. do 1912.  godine u skladu s vanjskopolitičkim okolnostima. Predviđajući moguća neprijateljstva s više  susjednih država oblikovani su ratni planovi, imenovani početnim slovom potencijalno  neprijateljske države

Vojni bjegunci 1914. – 1918.

Katolički kalendar za 1915.
(HR-HDA-1973. Franjo Bučar)

Tijekom Prvoga svjetskog rata 1914. – 1918. u Austro-Ugarskoj Monarhiji prava i dužnosti pripadnika vojnih postrojbi te kazne za njihovo kršenje i izbjegavanje određivao je Vojni kazneni zakon iz 1855. (Militärstrafgesetz über Verbrechen und Vergehen vom 15. Jänner 1855 für das Kaiserthum Oesterreich, Wien, 1855.), koji je u pitanju samovoljna napuštanja vojne službe od strane pripadnika postrojbi razlikovao bjekstva i samovoljno udaljavanje. Bjekstvo je bilo definirano kao neodazivanje na vojni poziv te napuštanje postrojbe s namjerom trajna izbjegavanja obavljanja vojne službe, a samovoljno udaljavanje kao kratkotrajan odlazak bez propisanoga odobrenja nadređenoga zapovjednika ili zapovjedništva s namjerom privremenoga izbjegavanja vojne službe. 

Gospodarstvo Banske Hrvatske u razdoblju od 1914. do 1918. Početak Prvoga svjetskog rata – izmjena gospodarskih okolnosti

Poziv građanima da predmete od kovina ustupi gradskoj upravi – za potrebe vojske
(HR-HDA-907. Zbirka stampata, 8/71)

Gospodarstvo Austro-Ugarske Monarhije, a time i Banske Hrvatske bilo je nespremno za dugotrajan rat. Izbijanje rata i njegovo neočekivano prerastanje u sukob svjetskih razmjera opteretilo je cjelokupnu privredu do krajnjih granica. Svakim danom niz međusobno povezanih okolnosti stvarao je sve dublju i težu krizu.

Odbor zagrebačkih gospođa za ratnu pripomoć i njihov doprinos u pomaganju ratom ugroženih obitelji u Zagrebu tijekom Velikoga rata

Odbor zagrebačkih gospođa za ratnu pripomoć
Ilustrovani list br. 20, 1915.

Uslijed gospodarskih problema, gladi i neimaštine koje je donio Prvi svjetski rat povećan je broj dobrotvornih organizacija u Zagrebu, koje su nerijetko osnivali i vodili dobrotvori, istaknuti intelektualci i pripadnici višega građanskog sloja. Upravo su te organizacije bile nositelji humanitarnoga, socijalnoga i dobrovoljnoga rada u Zagrebu tijekom i neposredno nakon ratnih zbivanja. Temeljni cilj organizacija bilo je pružanje raznih oblika pomoći najugroženijim skupinama ratnih stradalnika: ženama, udovicama i djeci hrvatskih vojnika, zatim djeci koja su ostala bez roditelja – ratnoj siročadi, kao i ostalim osiromašenim građanima.


Stranica 3 od 3  Prethodna [1][2][3] Sljedeća
Sample Colors
  • Wide
  • Boxed
en-UShr-HR