Teme

Ovom rubrikom predstavljamo niz tema o Velikom ratu obrađenih kroz raznovrsne članke temeljene na literaturi i arhivskom gradivu. Tim ćemo putem nastojati proširiti znanje o manje poznatim vidovima rata i približiti ga čitateljima. Teme koje obrađujemo bit će: vojni aspekti rata, gospodarske prilike u ratu, svakodnevnica u ratnom vremenu, priče pojedinaca te zanimljivosti.

Umjetnost u Banskoj Hrvatskoj 1914. – 1918.

Pozivnica Franji Bučaru na manifestaciju Hrvatski proljetni salon, 1916.
(HR-HDA. 1973. Bučar, Franjo)

Umjetnost u službi rata

 
Početak Velikog rata značio je i nove zadatke za umjetnost. Stanovništvo u pozadini trebalo je informirati o događajima s udaljene bojišnice i informacije su do civila dolazile u tiskanome obliku. Te vijesti, čija je svrha bila informativna, ali i propagandna, bilo je potrebno do stanovništva također prenijeti i slikovnim materijalom. Stoga su u Banskoj Hrvatskoj fotografije s ratišta objavljivali časopisi Dom i sviet te Ilustrovani list, a uredništva pojedinih dnevnih novina ratne su fotografije postavljala u izloge. 

 

 

Strategija i taktika u Prvome svjetskom ratu X.

Na Istočnom bojištu
(HR-HDA-1426/2128)

Brusilovljeva ofenziva 

 

Na konferenciji u Chantillyu koncem 1915. saveznici su uskladili ratne planove prema kojima su sve države Antante – Francuska, Velika Britanija, Rusija i Italija – u ljeto 1916. godine trebale pokrenuti velike ofenzive radi uništenja vojne snage Centralnih sila i okončanja rata. Napad Nijemaca kod Verduna taj je veliki plan izjalovio te su na kraju sve ofenzivne akcije saveznika poslužile ponajprije kako bi olakšale položaj Francuske i oslabile njemački pritisak na zapadu. 

Strategija i taktika u Prvome svjetskom ratu IX.

Stražar pred zapovjedništvom 25. domobranske pješačke pukovnije kod Kolomeje, Galicija, 1916.
Autor: Višeslav Aralica (HR-HDA-903. Grafička zbirka)

Istočno bojište


Istočno bojište bilo je predodređeno kao mjesto sukoba titana: tri najmnogoljudnije zemlje tadašnje Europe, tri – prema broju vojnika – najsnažnije vojne sile bile su spremne na međusobni sukob još od početka stoljeća. Pa ipak, taj je sukob ipak bio sporedan ratni teatar – pobjeda u njemu nije značila i pobjedu u ratu.

Hrvatski i austrougarski Židovi u Prvome svjetskom ratu

Židovski vojnici u njemačkoj vojsci slave blagdan Pesaha na bojištu, 1916.
Preuzeto s: London Jews In the First World War (http://www.jewsfww.london/jewish-life-in-the-german-and-austrian-armed-forces-81.php)

Tijekom razdoblja uspona nacionalnih pokreta u Europi u 19. st. puno se raspravljalo o židovskoj emancipaciji, tj. priznavanju Židova kao punopravnih građana europskih država. Osnovno pitanje koje se protezalo bilo je: „Možemo li vjerovati Židovima da će biti dobri vojnici i domoljubi?” Strahovalo se da Židovi neće biti odani naciji u čijoj se službi bore. Prvi svjetski rat pokazao je da su takva strahovanja bila neutemeljena.


Strategija i taktika u Prvome svjetskom ratu VIII.

Pripadnik jurišne satnije (u Hrvata zvanih jeger ili šturm kompanija, četa ili satnija) 27. domobranske pukovnije u sastavu 42. pješačke domobranske divizije, proljeće 1917.
Autor: Višeslav Aralica (HR-HDA-903. Grafička zbirka)

Jurišne postrojbe

Prvi je svjetski rat u vojnika na bojištu ostavljao dojam rata čovjeka protiv tehnike, borbe u kojoj je čovjek – vojnik na bojištu – gubitnik. Čovjek je nemoćan pred snagom topništva, strojnica, brzometnih pušaka, aviona, plinova, bacača plamena, tenkova. Sve što mu preostaje jest zavući se sve dublje i dublje u zemlju i nadati se da ubojiti topnički napad neće započeti baš za njegove smjene. A njegovoj domovini, da bi pobjedila u ratu, nije bilo druge nego graditi što više topova, što više projektila, strojnica, pušaka, sve bržih i boljih zarkoplova, tenkova i brodova. Taj su dojam vojnici prenosili svojim sunarodnjacima koji nisu imali prilike sudjelovati u borbama, a zajedno s njima prenosili su ga i ratni izvjestitelji. 


Strategija i taktika u Prvome svjetskom ratu VI.

Kozak na konju
Autor: Višeslav Aralica (HR-HDA-903. Grafička zbirka)

Konjica

 

Konjica u Prvome svjetskom ratu doživljava svoju propast. Tako barem tvrde neki vojni povjesničari, a tako su mislili i mnogi vojni teoretičari-suvremenici ratnih zbivanja. Ono što ju je uništilo, odnosno obezvrijedilo njezino značenje na bojnome polju, bili su topništvo, strojnice, brzometne puške te rovovski sustav osiguran bodljikavom žicom. Na kraju, obezvrijedio ju je i napredak znanosti i pojava oružja, što će konjicu izravno zamijeniti – premda ne u tome ratu, već u sljedećim ratovima: oklopna vozila. Stvari, kao i obično, ipak nisu tako jednostavne i jednoznačne.


Dobrovoljački korpus Srba, Hrvata i Slovenaca

Dobrovoljac za Jadransku legiju iz Bolivije
(HR-HDA-966. Jugoslavenska narodna obrana)

Jedna vrsta jedinica koje su sudjelovale u Prvome svjetskom ratu bile su dobrovoljačke ili tzv. legionarske jedinice. Ove „vojske u egzilu” popunjavane su pripadnicima naroda koji su živjeli izvan teritorija matične zemlje ili ratnim zarobljenicima koji su se odlučili boriti na protivničkoj strani. Najpoznatije su Čehoslovačka legija na strani Antante i poljske legije, koje su se borile za obje zaraćene strane. Na strani Antante borili su se i dobrovoljački odredi sastavljeni od južnoslavenskih iseljenika na Zapadu (prvenstveno SAD-u) i austrougarskih vojnika koji su pali u rusko ili talijansko zarobljeništvo.

 

Kraj carske i kraljevske mornarice

Potonuće Viribus Unitisa
Preuzeto s Wikimedia commons. Izvor: http://www.nexusboard.net/sitemap/6365/november-kalender-t271865/

Dana 29. listopada 1918. Narodno vijeće SHS prekinulo je sve državnopravne veze s Austrijom i Mađarskom te proglasilo neovisnu Državu Slovenaca, Hrvata i Srba. Hrvatski i slovenski mornari preuzeli su kontrolu nad brodovljem i utvrdama austrougarske mornarice.

Strategija i taktika u Prvome svjetskom ratu (V)

Američki dragovoljac, časnik Royal Flying Corps, 1917.
Autor: Višeslav Aralica (HR-HDA-903. Grafička zbirka)

Zrakoplovstvo

Već su na samome početku rata izviđači u zrakoplovima bili od presudne važnosti, pogotovo u bitkama na Marni i Tannenbergu. Taj je uspjeh dotada uglavnom sumnjičave visoke časnike uvjerio u vrijednost zrakoplovstva i njezinu nadmoć, barem u pogledu izviđanja, nad konjicom. Za zrakoplovno izviđanje iskorištena su tadašnja čuda tehnike: zračni balon (dirižabl, cepelin, zračni brod), telefon, zrakoplov i fotografski aparat.


Stranica 1 od 3  Prethodna [1][2][3] Sljedeća
Sample Colors
  • Wide
  • Boxed
en-UShr-HR