Teme

Ovom rubrikom predstavljamo niz tema o Velikom ratu obrađenih kroz raznovrsne članke temeljene na literaturi i arhivskom gradivu. Tim ćemo putem nastojati proširiti znanje o manje poznatim vidovima rata i približiti ga čitateljima. Teme koje obrađujemo bit će: vojni aspekti rata, gospodarske prilike u ratu, svakodnevnica u ratnom vremenu, priče pojedinaca te zanimljivosti.

Austrougarsko zrakoplovstvo

Portret Stjepana Sertića u njegovu pilotskome kombinezonu
Autor: Višeslav Aralica (HR-HDA-903. Grafička zbirka)

Premda je 1893. vojno vodstvo Monarhije osnovalo K. u. k. Militär-Aeronautische Anstalt (Carski i kraljevski Vojni aeronautički odjel) kao korpus balona pridruženih artiljeriji s namjenom izviđanja i navođenja vatre, pravi početci zrakoplovstva Austro-Ugarske Monarhije započinju tek u godinama neposredno pred početak rata. 1909. se godine u blizini Bečkoga Novog Mjesta otvara prvi aerodrom, koji se stavlja u funkciju od sljedeće godine kada se u vojnu službu uzimaju prvi naručeni avioni. Od 1911. godine počinje i obuka vojnih pilota u toj bazi. Reorganizacija se nastavlja 1912. kada se pod vodstvom tada majora Milana Emila Uzelca organiziraju Carske i kraljevske zračne snage (K. u. K. Luftfahrtruppen) kao poseban dio kopnene vojske Monarhije. Ta se godina uzima za pravi početak zrakoplovstva Austro-Ugarske Monarhije. 


 

12. ulanska pukovnija

Pripadnik 12. ulanske pukovnije
Autor: Višeslav Aralica (HR-HDA-903. Grafička zbirka)

Habsburška je Monarhija među europskim velesilama bila na glasu zbog svoje konjice, pogotovo lake konjice. Još od Tridestogodišnjega rata, a zatim u ratovima tijekom 18. stoljeća, lako se konjaništvo u službi Habsburga borilo s takvim uspjehom da su ih počeli kopirati i druge zapadnoeuropske sile, te u svoje vojske uvode lake konjanike opremljene poput Habsburških: redom Pruska, Francuska, Engleska, Rusija, kao i ostale države Europe. 

Svetozar Borojević

Feldmaršal Svetozar Borojević
Autor: Višeslav Aralica (HR-HDA-903. Grafička zbirka)

Svetozar Borojević (u njemačkim dokumentima njegovo se prezime piše Boroevic) rođen je u srpskoj porodici u selu Umetić na Baniji, u Vojnoj krajini 13. prosinca 1856. Po obiteljskoj tradiciji predodređen za vojnički zanat upisuje se u Nižu vojnu realnu gimnaziju, a zatim i u Višu, koju završava 1872. godine. Kao kadet pristupa krajem iste godine u 52. ugarsku pješačku pukovniju sa sjedištem u Pečuhu. S tom pukovnijom sudjeluje u prvim borbenim okršajima 1878. godine u Bosni i Hercegovini, u kojima se iskazao u borbama oko Sarajeva, zbog čega je dobio svoje prvo vojničko odlikovanje.

 

Vojne pripreme, početak rata, mobilizacije i novačenja

Između bitaka
(HR-HDA-1426, Zbirka fotografija Prvog svjetskog rata, br. 2207)
Pripreme za rat od 1906. do 1912. godine
Glavni stožer austrougarskih oružanih snaga, na čijem je čelu bio feldmaršal Franz Conrad von Hötzendorf, razvijao je ratne planove (njem. Kriegsfall, doslovno: ‘slučaj rata’) od 1906. do 1912.  godine u skladu s vanjskopolitičkim okolnostima. Predviđajući moguća neprijateljstva s više  susjednih država oblikovani su ratni planovi, imenovani početnim slovom potencijalno  neprijateljske države

Vojni bjegunci 1914. – 1918.

Katolički kalendar za 1915.
(HR-HDA-1973. Franjo Bučar)

Tijekom Prvoga svjetskog rata 1914. – 1918. u Austro-Ugarskoj Monarhiji prava i dužnosti pripadnika vojnih postrojbi te kazne za njihovo kršenje i izbjegavanje određivao je Vojni kazneni zakon iz 1855. (Militärstrafgesetz über Verbrechen und Vergehen vom 15. Jänner 1855 für das Kaiserthum Oesterreich, Wien, 1855.), koji je u pitanju samovoljna napuštanja vojne službe od strane pripadnika postrojbi razlikovao bjekstva i samovoljno udaljavanje. Bjekstvo je bilo definirano kao neodazivanje na vojni poziv te napuštanje postrojbe s namjerom trajna izbjegavanja obavljanja vojne službe, a samovoljno udaljavanje kao kratkotrajan odlazak bez propisanoga odobrenja nadređenoga zapovjednika ili zapovjedništva s namjerom privremenoga izbjegavanja vojne službe. 

Gospodarstvo Banske Hrvatske u razdoblju od 1914. do 1918. Početak Prvoga svjetskog rata – izmjena gospodarskih okolnosti

Poziv građanima da predmete od kovina ustupi gradskoj upravi – za potrebe vojske
(HR-HDA-907. Zbirka stampata, 8/71)

Gospodarstvo Austro-Ugarske Monarhije, a time i Banske Hrvatske bilo je nespremno za dugotrajan rat. Izbijanje rata i njegovo neočekivano prerastanje u sukob svjetskih razmjera opteretilo je cjelokupnu privredu do krajnjih granica. Svakim danom niz međusobno povezanih okolnosti stvarao je sve dublju i težu krizu.

Odbor zagrebačkih gospođa za ratnu pripomoć i njihov doprinos u pomaganju ratom ugroženih obitelji u Zagrebu tijekom Velikoga rata

Odbor zagrebačkih gospođa za ratnu pripomoć
Ilustrovani list br. 20, 1915.

Uslijed gospodarskih problema, gladi i neimaštine koje je donio Prvi svjetski rat povećan je broj dobrotvornih organizacija u Zagrebu, koje su nerijetko osnivali i vodili dobrotvori, istaknuti intelektualci i pripadnici višega građanskog sloja. Upravo su te organizacije bile nositelji humanitarnoga, socijalnoga i dobrovoljnoga rada u Zagrebu tijekom i neposredno nakon ratnih zbivanja. Temeljni cilj organizacija bilo je pružanje raznih oblika pomoći najugroženijim skupinama ratnih stradalnika: ženama, udovicama i djeci hrvatskih vojnika, zatim djeci koja su ostala bez roditelja – ratnoj siročadi, kao i ostalim osiromašenim građanima.


Stranica 1 od 1  Prethodna [1] Sljedeća

Kalendar 2016.

O projektu

Uredništvo stranica "Prvi svjetski rat - pogled iz arhiva"

Projekt financira Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

 

HDA - kontakt

Hrvatski državni arhiv

  • Marulićev trg 21
  • 10000 Zagreb Hrvatska
  • Tel: +385 1 4801 999
  • www.arhiv.hr
Sample Colors
  • Wide
  • Boxed
en-UShr-HR