Teme

Ovom rubrikom predstavljamo niz tema o Velikom ratu obrađenih kroz raznovrsne članke temeljene na literaturi i arhivskom gradivu. Tim ćemo putem nastojati proširiti znanje o manje poznatim vidovima rata i približiti ga čitateljima. Teme koje obrađujemo bit će: vojni aspekti rata, gospodarske prilike u ratu, svakodnevnica u ratnom vremenu, priče pojedinaca te zanimljivosti.

Kraj carske i kraljevske mornarice

Potonuće Viribus Unitisa
Preuzeto s Wikimedia commons. Izvor: http://www.nexusboard.net/sitemap/6365/november-kalender-t271865/

Dana 29. listopada 1918. Narodno vijeće SHS prekinulo je sve državnopravne veze s Austrijom i Mađarskom te proglasilo neovisnu Državu Slovenaca, Hrvata i Srba. Hrvatski i slovenski mornari preuzeli su kontrolu nad brodovljem i utvrdama austrougarske mornarice.

Strategija i taktika u Prvome svjetskom ratu (V)

Američki dragovoljac, časnik Royal Flying Corps, 1917.
Autor: Višeslav Aralica (HR-HDA-903. Grafička zbirka)

Zrakoplovstvo

Već su na samome početku rata izviđači u zrakoplovima bili od presudne važnosti, pogotovo u bitkama na Marni i Tannenbergu. Taj je uspjeh dotada uglavnom sumnjičave visoke časnike uvjerio u vrijednost zrakoplovstva i njezinu nadmoć, barem u pogledu izviđanja, nad konjicom. Za zrakoplovno izviđanje iskorištena su tadašnja čuda tehnike: zračni balon (dirižabl, cepelin, zračni brod), telefon, zrakoplov i fotografski aparat.

Strategija i taktika u Prvome svjetskom ratu (IV)

Teški minobacač
(HR-HDA-1426. Zbirka fotografija iz Prvog svjetskog rata)

Artiljerija


Upravo je artiljerija razlog zbog kojega je Prvi svjetski rat bio obilježen statičkim ratovanjem, rovovima, relativno malim brojem pojedinačnih bitaka sa zanemarivim dobitcima u osvojenome prostoru i strašnim gubitcima u ljudstvu.

Kriminalitet u Zagrebu 1914. ‒ 1918.

Karikatura „U doba izgladnjivanja“ (Ilustrovani list, br. 8, 23. veljače 1918.)

Kraj srpnja 1914. godine početak je popuno nove situacije i problema za Gradsku redarstvenu stražu u slobodnome i kraljevskome gradu Zagrebu. Gradska redarstvena straža bila je gradska policija, operativni dio Kr.(aljevskoga) redarstvenog povjereničtva za grad Zagreb. Organizacijski se dijelila na pješačku i konjičku te kriminalnu policiju, tada nazivanu kriminalno redarstvo, a bila je nadležna isključivo unutar gradskih granica. Uz gradsku policiju djelovalo je i Oružništvo, vojno organizirana civilna policija, koja je bila nadležna izvan područja grada ‒ u kotarevima i županijama, međutim, u gradu su isto tako uz ophodnje čuvali vladine zgrade i kolodvore.

Strategija i taktika u Prvome svjetskom ratu (III)

Jednostavan obrambeni postav s grudobranom
(HR-HDA-1426. Zbirka fotografija iz Prvog svjetskog rata)

Taktički problemi i pouke iz prvih bitaka na Zapadnome bojištu

 

U pravilu je – i toga su se držali svi u početku rata, a pogotovo Francuzi – na bojištu u prednosti bio onaj koji je napadao, ona strana koja je prva pokrenula svoje ljude preko bojnoga polja na neprijatelja. Bila je u prednosti ne samo zbog toga što je odlukom o napadu ona birala mjesto na koje se udara, nego i zbog nečega od presudne važnosti u borbama – zbog psihološke prednosti. Danas, u vrijeme kada se borbe vode na velikim udaljenostima, u kojima su rijetke iznimke da sukobljene strane uistinu i jasno vide jedni druge, posve je zaboravljeno značenje koje je pogled imao na ishod borbi. Vojnik je gledao neprijatelja kako trči, vitla oružjem, viče, pjeva, kako napada, podiže oružje i udara – u borbi je svoga neprijatelja gledao u oči, naravno, dokle je god to mogao. Jer kada ga više nije mogao gledati, to je značilo da je poražen. „U bitci su prvo oči poražene”, bila je uzrečica u antičkoj Grčkoj. Onaj koji se brani bio je tijekom čitave povijesti prestravljen izgledom napadača, neustrašiva neprijatelja koji donosi smrt.

Austrougarska mornarica u Velikome ratu (II. dio)

Razarači klase Huszar u Boki kotorskoj. U drugom planu vidljiva je jedna od oklopnjača klase Monarch lijevo i oklopni krstaš Sankt Georg desno
(HR-HDA-1426. Zbirka fotografija iz Prvog svjetskog rata)

Godina 1917. pokazala se relativno uspješnom za austrougarske i njemačke snage na Jadranu. Ali, to je bio svojevrsni labuđi pjev jer se tada država već počela raspadati iznutra, a nestašice ratnoga materijala, ulazak SAD-a na stranu Antante i sve učinkovitije protupodmorničke mjere zapečatit će sudbinu Središnjih sila, a time i austrougarske mornarice.

Austrougarska mornarica u Velikome ratu (I. dio)

Mornari sa predrednota Franz Ferdinand (klase Radetzky) poziraju uz torpedo od 450 mm
(HR-HDA-1426. Zbirka fotografija iz Prvog svjetskog rata)

Akcije na Jadranu tijekom Prvoga svjetskog rata sastojale su se većinom od bombardiranja kopnenih ciljeva, podmorničkoga ratovanja te prepada koje su izvodile manje jedinice (torpiljarke, razarači, lake krstarice). Do većih bitaka nije došlo niti je izveden bilo kakav ozbiljni pokušaj pomorske invazije. Usprkos sekundarnomu karakteru ovoga bojišta u odnosu na atlantsko ili sredozemno, potencijalna prijetnja protivničkih pomorskih snaga ili desanta vezala je znatan broj jedinica svih vrsta na Jadran.

Strategija i taktika u Prvome svjetskom ratu (II)

Francuski vojnik
Autor: Višeslav Aralica (HR-HDA-903. Grafička zbirka)

Francuska strategija: Plan XVII

Francuski je plan nazvan jednostavno „Plan XVII” jer je bio sedamnaesti po redu od Francusko-pruskoga rata, kojega su osmislili stratezi francuskoga Glavnog stožera. Svi su, jasno, bili usmjereni protiv Njemačke i međusobno su se znatno razlikovali. Poraz u ratu protiv Pruske 1870./71. pokolebao je francuske stratege koji su gotovo sve planove osnivali na ideji uspješne obrane i protunapada s ograničenim ciljevima vraćanja izgubljenih pokrajina. Nekakav se ambiciozni osvajački pohod u Njemačku nije uzimao u razmatranje – ali nije niti trebao, pogotovo nakon uglavljivanja trajnoga saveza s Rusijom. Računalo se da će se razbijanjem njemačkoga napada i prodora u Alsace i Lorraine u suradnji s napadom moćnoga ruskog medvjeda Njemačku dovesti u nevolju iz koje će se moći izvući samo traženjem za nju nepovoljnoga mira. Iznimka je bio šesnaesti plan, koji se pripisuje tadašnjemu dozapovjedniku Glavnoga stožera, generalu Victoru-Constantu Michelu.

Prehrana stanovništva grada Zagreba tijekom Velikoga rata

Maksimalne cijene hrane u Zagrebu, 1.9.1914.
(HR-HDA-907. Zbirka stampata, 13/52)

Početkom Velikoga rata hrane je na području grada bilo u izobilju, međutim pojedini su trgovci iznenada i neočekivano povisili cijene hrane. Stoga su već 31. srpnja 1914. godine javno postavljenim oglasom bile proglašene „maksimalne cijene”. To su bile najviše dozvoljene veleprodajne i maloprodajne cijene na tržištu za kruh, slaninu, mast, jaja, krumpir, mlijeko i brašno. Od izbijanja rata i sve do jeseni 1915. godine na području slobodnoga kraljevskog grada Zagreba kupci su smjeli kupovati željene proizvode u neograničenim količinama. Još početkom rata grad je u svojoj ribarnici prodavao uz riječnu čak i morsku ribu, koju je nabavljao iz Primorja.


Stranica 2 od 3  Prethodna [1][2][3] Sljedeća
Sample Colors
  • Wide
  • Boxed
en-UShr-HR