12.10.2016.

Jevgenij Paščenko: "Hrvatski grobovi 1914-1918. Karpati, Galicija, Bukovina"

Pozivamo Vas na predstavljanje knjige Jevgenija Paščenka Hrvatski grobovi 1914-1918. Karpati, Galicija, Bukovina koje će se održati 12. listopada 2016. u 13 sati u Hrvatskome državnom arhivu u okviru manifestacije Tjedan Hrvatskog državnog arhiva (10. -  15. listopada 2016).

O knjizi će govoriti Amir Obhođaš, Stjepan Ćosić i Jevgenij Paščenko.

 

Iz knjige:

 

Zaborav kao obrana od rata

Svjetski ratovi nastajali su i odvijali se u suodnosu pojmova veliki i mali, imperijalnih interesa velikih država i sudbine malih naroda, maloga čovjeka. Onih koji pokreću ratove uvijek je manje od njihovih žrtava, posebice
u sredinama malih ili nedržavnih naroda. Statistika Prvoga svjetskog rata pokazuje taj suodnos: iako je rat zahvatio gotovo cijeli svjetski prostor – njegovih je pokretača bilo malo u odnosu na milijune poginulih, osakaćenih ili psihički oboljelih. Ova trauma ogromnih razmjera postupno se nastojala potisnuti iz sjećanja,čemu je pridonio i razvoj političkih događaja u 20. stoljeću, u kojemu je ubrzo sljedeći, Drugi svjetski rat, zasjenio prethodni. Prvi svjetski rat se postupno zaboravljao i samo je obilježavanje 100-godišnjicenjegova početka i završetka potaknulo istraživanje potisnute prošlosti i ponovnu upotrebu davno zaboravljenih pojmova. U njih se ubrajaju pokrajine Galicija i Bukovina, svojevrsni simboli stradanja vojnika s hrvatskih prostora, sagorjelih u požaru Prvoga svjetskog rata.

    U svijesti hrvatskoga društva Galicija ima poznati prizvuk, ali se teško može konkretizirati kao zemljopisni pojam. On postupno nestaje iz svijesti, kao i predodžba o Prvome svjetskom ratu. Tu pojavu možda najbolje oslikava stvaralaštvo Miroslava Krleže, tenjegovo dramsko djelo istoimena naslova, koji također poslije nestaje, voljom autora koji je mijenjao naslov djela. Galicija kao zemljopisni pojam s vremenom nestaje, ne bez utjecaja političkih režima koji su negirali i prešućivali ukrajinski identitet. S obzirom da je ta pokrajina imala važnu ulogu u povijesti ukrajinskog otpora antiukrajinizmu, prešućivanje naziva odrazilo se i u hrvatskoj društvenoj svijesti – postupnim gubitkom predodžbe o njezinu zemljopisnom smještaju. Osim političkih intervencija, postojala je i ljudska potreba za zaboravom: ne treba se vraćati dramatičnim događajima koji su ispunjeni smrću, gubitkom bližnjih i porazima! Na taj je način Prvi svjetski rat postupno nestajao iz društvenog pamćenja i pretvarao se u svjestan zaborav, a s njim i pojam Galicije.

    Prvi svjetski rat unosio je pojam Galicije u hrvatsku društvenu svijest sve do 1920-ih godina, dok je sljedećih desetljeća ta predodžba postupno nestajala. Na dnu zaborava ostala su i hrvatska groblja, odnosno sudbine i povijest naraštaja obilježenog ratom. Sjećanje na njih potrebno nam je ne samo radi boljeg razumijevanja prošlosti, već i kao prostor osmišljavanja sadašnjosti, te anticipacije budućnosti, pri čemu su važan dio ovih nastojanja svjedočanstva samih sudionika rata.

 

Izvor: Hrvatski državni arhiv

Kalendar 2016.

O nama

Uredništvo stranica "Prvi svjetski rat - pogled iz arhiva"

Projekt financira Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

 

HDA - kontakt

Hrvatski državni arhiv

  • Marulićev trg 21
  • 10000 Zagreb Hrvatska
  • Tel: +385 1 4801 999
  • www.arhiv.hr
Sample Colors
  • Wide
  • Boxed
en-UShr-HR